Klima za grijanje: isplati li se grijati stan klimom

Prije pisanja prošli smo što ljudi pišu na forumima, u Facebook grupama i zajednicama o grijanju klimom, spojili to s onim što vidimo na montažama i sa specifikacijama uređaja iz naše ponude, pa sintetizirali radi što objektivnije slike. Ovaj tekst je rezultat toga, a ne prepričavanje jednog mišljenja.

Kako klima grije i zašto je jeftinija od grijalice

Klima uređaj u režimu grijanja ne pretvara struju u toplinu kao grijalica, nego toplinu prenosi iz vanjskog zraka u stan. Struja služi samo za pogon kompresora i ventilatora, a sama toplina dolazi izvana, čak i kad je vani ispod nule, jer zrak na -5 °C još uvijek sadrži toplinsku energiju koju rashladni plin može pokupiti.

Zato inverter klima iz jednog kilovatsata struje daje tri do pet kilovatsata topline. Taj omjer kroz cijelu sezonu zove se SCOP, sezonski koeficijent učinkovitosti grijanja, i on je broj koji na energetskoj naljepnici odlučuje o računu. Razred A+ znači SCOP od 4,0, A++ od 4,6, a A+++ od 5,1, pa uređaj označen A++ za grijanje kroz sezonu vraća 4,6 puta više topline nego što potroši struje.

Tržište je to odavno prepoznalo!

Prema podacima Europske udruge za dizalice topline (EHPA), u Europi je 2025. prodano 2,88 milijuna dizalica topline, 13 posto više nego godinu prije, a zrak-zrak uređaji, dakle klime, najprodavaniji su tip, s oko 38 posto tržišta u 2024.

U Hrvatskoj se to najviše vidi u stanovima bez plina i u kućama koje se odmiču od drva.

Koliko košta grijanje klimom u eurima

Kućanstvo u Hrvatskoj u 2026. za struju plaća oko 0,18 € po kilovatsatu kad se zbroje energija, mrežarina, naknada za obnovljive izvore i PDV, uz nižu tarifu od oko 0,10 € noću.

S tom cijenom i SCOP-om 4,6 kilovatsat topline iz klime košta oko 0,04 €.

Električna grijalica ili uljni radijator daju točno jedan kilovatsat topline za jedan kilovatsat struje, pa je njihov kilovatsat 0,18 €, četiri i pol puta skuplji.

Usporedba s ostalim energentima izgleda ovako.

Plin za kućanstva po HERA-inim tarifama za javnu uslugu stoji oko 0,057 € po kilovatsatu s PDV-om, što uz iskoristivost kondenzacijskog kotla od 95 posto daje oko 0,06 € po kilovatsatu topline.

Peleti po cijeni od oko 280 € po toni i uz iskoristivost peći od 88 posto daju oko 0,066 €.

Klima je najjeftiniji način da se stan ugrije strujom, a jeftinija je i od plina

Trošak jednog kilovatsata topline u Hrvatskoj, 2026., s PDV-om, bez fiksnih naknada

Inverter klima, SCOP 4,6	0,04 €
Plin, kondenzacijski kotao	0,06 €
Peleti	0,07 €
Električna grijalica	0,18 €

Graf pokazuje ono što vlasnici osjete na računu: klima je jedini način da se stan grije strujom bez šoka na kraju mjeseca!

Razlika prema plinu nije dramatična, ali postoji, a klimu ne prate troškovi dimnjačara, servisa kotla ni priključka.

Za konkretan primjer uzmimo dnevni boravak s kuhinjom od 45 m² u prosječno izoliranoj zgradi i Gree Airy od 5,3 kW.

Energetska naljepnica tog uređaja za grijanje u prosječnoj klimi navodi 1.248 kWh struje godišnje, što je po 0,18 € oko 225 € za sezonu.

Naljepnica računa s 1.400 sati rada i zagrebačkim tipom zime, pa ako klima radi kao jedino grijanje od jutra do noći, realno očekujte između 250 i 400 € po sezoni, ovisno o izolaciji i temperaturi koju držite.

Kada se isplati, a kada ne

Zagreb je za grijanje klimom dobar grad.

Prema DHMZ-ovim normalama za razdoblje od 1991. do 2020., srednja temperatura siječnja na Maksimiru je +1,4 °C, a srednji dnevni minimum -2,0 °C.

To znači da klima većinu zime radi u uvjetima gdje joj kapacitet gotovo ne pada, a stvarno teški dani ispod -10 °C su iznimka od nekoliko dana godišnje. A sa globalnim zagrijavanjem i to postaje sve rijeđe.

No, izolacija odlučuje više od lokacije.

Stan u novijoj zgradi s fasadom i PVC stolarijom traži oko 40 do 60 W topline po kvadratu, dok stara neizolirana kuća traži 70 do 100 W, što je dvostruko više uređaja i dvostruko veći račun.

Ako imate stare drvene prozore i zid bez izolacije, klima će i dalje grijati jeftinije od grijalice, ali sama neće držati 22 °C u siječnju bez jače snage ili pomoćnog grijanja.

Raspored prostorija je treći uvjet i onaj koji se najčešće previdi.

Topli zrak iz klime ne ide kroz zatvorena vrata, pa jedna jedinica u dnevnom boravku grije dnevni boravak i ništa više.

Korisnici koji pitaju „može li jedna klima ugrijati stan od 60 kvadrata” gotovo uvijek imaju hodnik i dvije sobe, a odgovor je da može ugrijati dnevni boravak i djelomično hodnik, dok sobe ostaju hladne.

Tipičan slučaj iz rasprava: stan od 40 m² u prizemlju kuće, dnevni boravak od 16 m², dvije sobe po 10 m² i kupaonica. Jedna jedinica od 3,5 kW u dnevnom boravku ugrije ga za dvadesetak minuta, ali u sobama ostaje 16 °C.

Rješenje je multi split s jednom vanjskom i dvije ili tri unutarnje jedinice, ili dvije zasebne klime, a ne jedna jača i skuplja jedinica u hodniku.

Kako prepoznati klimu koja stvarno grije

Na kutiji svake klime piše da grije do -15 ili -25 °C, a to je najčešći nesporazum u kupnji.

Deklarirani raspon govori do koje temperature uređaj radi, a ne koliko topline daje na toj temperaturi.

Kapacitet svake split klime pada s vanjskom temperaturom, jer hladniji zrak nosi manje topline i jer dio vremena odlazi na odleđivanje vanjske jedinice.

Koliko pada, vidi se u tehničkim listovima koje proizvođači objavljuju po normi EN 14825.

Daikin Perfera od 3,5 kW nominalno daje 4,00 kW topline na +7 °C, na -7 °C deklarira 2,57 kW, a na -15 °C 2,15 kW, dakle oko polovicu nominale.

Zato se uređaj za grijanje bira prema kapacitetu na -7 °C, a ne prema broju na kutiji, i zato za grijanje uzimate jednu klasu snage više nego za hlađenje istog prostora.

Četiri podatka koja tražite u specifikaciji:

• SCOP iznad 4,0, a idealno 4,6 i više, jer taj broj izravno određuje račun.
• Kapacitet grijanja na -7 °C ili barem raspon min/max učinka grijanja. Uređaj čiji je maksimum znatno iznad nominale ima rezervu za hladne dane.
• Grijač kadice i kompresora u vanjskoj jedinici, jer bez njega kondenzat u kadici zaledi na magli i oko nule, led raste do ventilatora i uređaj stane ili se ošteti.
• Deklarirani raspon rada za grijanje, gdje -25 °C znači da je uređaj konstruiran za zimu, a -15 °C da je konstruiran za hlađenje s dogrijavanjem.

U raspravama vlasnika grijač vanjske jedinice spominje se kao presudan detalj češće nego brend.

Zagrebačke zime su vlažne, s maglom i temperaturama oko nule, što je za vanjsku jedinicu teži uvjet od suhog minusa od -10 °C, pa uređaj bez grijača kadice odlazi u odleđivanje svakih pola sata i puše hladno dok se odleđuje.

Kad se ti kriteriji primijene na našu ponudu, dobije se ova podjela:

Tablica govori jednostavnu stvar: iste snage u različitim serijama nisu isti uređaj za zimu.

Airy i Cosmo Regular deklarirani su do -25 °C i namijenjeni su primarnom grijanju, dok je Cosmo Economical uređaj za ljeto i za jesen, a zimi pomaže centralnom grijanju.

Više o tome kako se pojedine Gree serije ponašaju u praksi imate u našem članku o iskustvima s Gree klimama.

„Ulazna serija grije lijepo do nule, a čim padne magla ili minus, svakih pola sata ide u odleđivanje i puše hladno. Za primarno grijanje uzeo bih jaču seriju s grijačem.”

Vlasnik ulazne serije 3,5 kW, potkrovlje

Što kažu oni koji se griju klimom

Kad se iz rasprava izbace majstori koji brane svoj brend i ljudi koji klimu nikad nisu koristili za grijanje, ostaje dosta ujednačena slika.

Vlasnici koji se klimom griju pet, deset ili sedamnaest godina opisuju isto iskustvo: obična inverter klima srednje ili više klase, dovoljne snage, grije stan cijelu zimu bez drugog izvora, a račun za struju u siječnju ostaje u granicama koje su prije plaćali za plin ili drva.

„Grijem se na klimu sedamnaest godina, živim u brdima i nikad nijedan problem. Obična inverter klima, svi u stanu u kratkim rukavima. Tko je probao, zna da jeftinijeg kvalitetnog grijanja nema.”

Vlasnik inverter klime, kuća u brdima

Druga stvar koja se ponavlja je razlika između klase uređaja.

Korisnici koji su uzeli najjeftiniji model iz trgovine i očekivali primarno grijanje razočarani su, dok oni koji su birali seriju s deklariranim rasponom do -25 °C i grijačem vanjske jedinice najčešće kažu da bi opet kupili isto.

Podjela tržišta u tri klase ovdje se lijepo vidi: japanski brendovi (Daikin, Mitsubishi Electric, Fujitsu) na vrhu, Gree i Midea kao najbolja srednja klasa, pa niz jeftinih brendova koji su često samo preimenovani uređaji iz iste tvornice.

„Imam Mitsubishi pet godina i grijem trideset kvadrata samo njime. U siječnju i veljači račun je nešto veći, ostale mjesece gotovo ga ne primijetim. Prezadovoljna.”

Vlasnica Mitsubishi klime, stan 30 m²

Koristan savjet koji iz tih iskustava proizlazi: kod grijanja klimom ne štedite na snazi.

Uređaj od 5 kW koji u siječnju radi na 60 posto kapaciteta tiši je, troši manje i dulje traje od uređaja od 3,5 kW koji isti prostor grije na maksimumu.

Najčešće greške pri kupnji klime za grijanje

Prva greška je kupnja ulazne serije za primarno grijanje.

Uređaj deklariran do -15 °C, sa SCOP-om 4,0 i bez grijača kadice za kondenzat, u Zagrebu će grijati do studenog i od ožujka, a u siječnju će vas razočarati, ne zato što je loš, nego zato što nije za to napravljen.

Druga greška je dimenzioniranje po pravilu za hlađenje.

Za hlađenje 35 m² dovoljno je 3,5 kW, ali za grijanje istog prostora u zimskim uvjetima, kad uređaj daje dvije trećine nominale, treba 5 kW.

Tablicu snaga po kvadraturi i korekcije za izolaciju imate u našem savjetniku o odabiru snage, a uređaje po snazi možete pregledati u kategoriji od 5 kW.

Treća greška je jedna jedinica za stan sa zatvorenim sobama, o čemu smo već pisali gore.

Četvrta je vjerovanje u „-25 °C” s kutije umjesto u kapacitet na -7 °C iz tehničkog lista.

Peta, koju vidimo na terenu, je vanjska jedinica montirana tako da kondenzat s odleđivanja kaplje na prolaz ili balkon, gdje zimi stvara led.

Montaža za grijanje nije ista kao montaža za hlađenje

Klima koja grije proizvodi kondenzat na vanjskoj jedinici, ne na unutarnjoj, i to pri svakom odleđivanju. Vanjska jedinica zato zimi treba odvod kondenzata ili položaj gdje voda smije kapati, a ne smije biti u udubini ili niši gdje se nakuplja hladan zrak i vlaga.

Na montažama u Fortis Klimi vanjsku jedinicu za grijanje dižemo od tla i ostavljamo prostor oko nje, jer led ispod jedinice i slab protok zraka najčešći su razlog što uređaj „ne grije kao prve zime”.

Duljina cijevi, visinska razlika i eventualna nadopuna plina nisu stvar iskustva ni pravila palca, nego specifikacije proizvođača za konkretan model.

Gree Airy od 5,3 kW, na primjer, dopušta do 25 m cjevovoda i 10 m visinske razlike, s tvornički napunjenih 5 m i nadopunom od 16 g po dodatnom metru.

Vakuumiranje instalacije prije puštanja plina obavezno je bez obzira na duljinu, jer vlaga u sustavu zimi smrzava u ekspanzijskom ventilu.

Kako izgleda montaža i što uključuje pogledajte na stranici Montaža i servis.

Zaključak

Grijanje klimom isplati se u većini zagrebačkih stanova, ali samo s uređajem koji ima SCOP iznad 4, dovoljno kapaciteta na -7 °C i grijač vanjske jedinice, te s montažom napravljenom za zimu, a ne za ljeto.

Uz te uvjete kilovatsat topline košta oko 0,04 €, što je jeftinije od plina i četiri puta jeftinije od električne grijalice.

Ako birate uređaj za primarno grijanje, krenite od serije Gree Airy u snazi koju određuje kvadratura i izolacija, a za sve što nije jasno pogledajte našu ponudu klima uređaja s montažom.