Kratki odgovor
Zimi zadajte 20 do 22 °C u dnevnom boravku i 18 do 20 °C u spavaćoj sobi; ljeti 24 do 26 °C, a prema preporuci HZJZ-a nikad više od 7 °C ispod vanjske temperature.
Svaki stupanj se plaća: prema IEA-i jedan stupanj niže zimi štedi oko 7 % energije za grijanje, a slično vrijedi za svaki stupanj ispod 24 °C ljeti.
Niža ili viša postavka ne grije i ne hladi brže, nego samo dulje drži uređaj na punoj snazi.
Prošli smo što vlasnici pišu o temperaturi klime u forumima, Facebook grupama i zajednicama, gdje je pitanje „na koliko stupnjeva” među najčešćima i s najviše prepirke, i te obrasce usporedili s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Međunarodne agencije za energiju i s potrošnjom uređaja iz naše ponude.
Rezultat je nekoliko brojki koje vrijede za svaki stan i jedan izračun koji pokazuje koliko košta stupanj viška.
Koliko je to pitanje živo, vidi se i na Googleu: uz pretragu „na koliko stupnjeva staviti klimu” nudi niz srodnih pretraga, od ljeta i zime do grijanja.

Svaka od tih pretraga traži drukčiji broj, pa odgovor ne svodimo na jednu postavku.
Sve ključne brojke stoje na jednoj ploči, a u nastavku objašnjavamo odakle dolaze.

Gornje tri kartice su raspon unutar kojeg tražite svoju brojku, a donje dvije su pravila koja vrijede u svakom stanu.
Zašto soba nije na temperaturi koju ste zadali
Prvo nešto što objašnjava pola nesporazuma. Klima mjeri temperaturu senzorom u unutarnjoj jedinici, dakle pod stropom, gdje je zrak topliji nego u razini kauča. Zimi to znači da uređaj „vidi” 22 °C dok Vi na kauču imate 20, a ljeti da hlađenje stane prije nego što se ohladi donji dio sobe.
Na presjeku sobe ta razlika izgleda ovako:

Zato zadana temperatura nije mjerni podatak, nego postavka koju treba naći za svoj stan. Gree ima tipku I FEEL, a Midea FOLLOW ME: obje funkcije mjere temperaturu senzorom u daljinskom, dakle u Vašoj blizini, a ne u jedinici pod stropom. Uz tu funkciju brojka na zaslonu i brojka na sobnom termometru se poklope.
„Idealno je klimu držati na 25 do 26 °C, jer ona ionako puše četiri do pet stupnjeva hladnije. Mala potrošnja, rasterećen kompresor i može raditi cijeli dan.”
majstor, odgovor na pitanje o temperaturi za 55 m²
Grijanje: koju temperaturu zadati po prostoriji
Klima grije zrak, a ne zidove, pa se topli zrak diže pod strop i soba se osjeća hladnije od radijatorskog grijanja na istoj temperaturi. Zato uz klimu u dnevnom boravku obično zadate stupanj više nego što ste bili navikli s radijatorima, a lamele usmjerite prema dolje da toplina stigne do poda.
| Prostorija | Preporučena zadana temperatura | Zašto |
|---|---|---|
| Dnevni boravak, radna soba | 20 do 22 °C | ugoda uz sjedenje, WHO navodi 18 °C kao donju sigurnu granicu za stanovanje |
| Spavaća soba | 18 do 20 °C | san je bolji u hladnijoj sobi, deka nadoknađuje razliku |
| Dječja soba | 20 do 21 °C | djeca se otkrivaju u snu, pa ide stupanj više od spavaće za odrasle |
| Kupaonica dok se koristi | 22 do 24 °C | kratko, jer je klima rijetko u kupaonici; grije se hodnikom |
| Prazan stan preko dana | 17 do 18 °C | jeftinije je održavati nego ujutro grijati ohlađene zidove |
Zajednički nazivnik svih pet redaka je da klimu ne gasite kad izađete, nego spustite. Uređaj na minimumu održava 18 °C uz vrlo malu potrošnju, a povratak na 21 °C traje pola sata umjesto tri, kako smo objasnili u članku koliko klima može raditi bez prestanka.
Hlađenje: 24 do 26 °C i pravilo sedam stupnjeva
HZJZ u preporukama za zaštitu od vrućina piše da temperaturu klime treba podesiti tako da ne bude niža od 7 °C ispod vanjske, i da je sobnu temperaturu noću dobro držati ispod 24 °C, što je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina i kronične bolesnike.

Donja granica tako ovisi o vanjskoj temperaturi i mijenja se iz dana u dan. Na dva ljetna dana to izgleda ovako:

Drugi primjer pokazuje da je pravilo donja granica, a ne preporučena postavka. Uz 30 °C vani smijete ići do 23 °C, ali 24 °C je ugodnije i jeftinije.
Vlasnici u grupama najviše se slažu oko 24 do 26 °C, a komentari s najviše podrške ismijavaju postavku 16 °C, jer ona ne hladi brže, nego samo drži uređaj na maksimumu dok se ne prehladite. Manji dio drži 22 do 23 °C i to je njihov izbor, ali ga plaćaju po formuli iz sljedećeg poglavlja.
„Kod nas je klima na 25 do 26 °C i u stanu je sasvim ugodno. Tko stavi 16, taj ne zna što radi.”
vlasnik, komentar s najviše podrške u raspravi o temperaturi
Koliko košta svaki stupanj
Međunarodna agencija za energiju u vodiču „Playing my part” navodi da jedan stupanj niže na termostatu zimi štedi oko 7 % energije za grijanje, što po prosječnom europskom kućanstvu iznosi više od 70 € godišnje. To je prva od devet preporuka u vodiču koji je IEA izradila s Europskom komisijom.

Na istom mjestu vodič navodi i da europski domovi u prosjeku griju na više od 22 °C, a mnogima bi bilo ugodno i na 19 ili 20 °C. Za hlađenje Daikin navodi oko 8 % veću potrošnju za svaki stupanj ispod 24 °C, iz istog razloga: što je veća razlika između sobe i vanjskog zraka, to uređaj radi više sati na punoj snazi.
Primijenimo to na uređaj iz ponude. Gree Airy 3,5 kW po energetskoj naljepnici za sezonu grijanja troši 913 kWh, što po HEP-ovoj cijeni od oko 0,18 € po kilovatsatu iznosi 164 €. Ako tu potrošnju uzmemo kao 20 °C, svaki stupanj više dodaje oko 7 %:
Od 20 do 23 °C u dnevnom boravku razlika je oko 37 € po sezoni grijanja
Sezonska potrošnja Gree Airy 3,5 kW pri različitoj zadanoj temperaturi, 0,18 €/kWh, izračun po pravilu 7 % po stupnju
| 20 °C (913 kWh) |
164 € |
| 21 °C (977 kWh) |
176 € |
| 22 °C (1.045 kWh) |
188 € |
| 23 °C (1.118 kWh) |
201 € |
Brojke su ilustracija na naljepničkoj potrošnji, a ne mjerenje u Vašem stanu, pa je bolje gledati omjer nego iznos: tri stupnja viška su oko petine sezone grijanja. Kako doći do svoje brojke, opisali smo u članku koliko klima troši struje.
Mit o 16 °C ljeti i 30 °C zimi
Klima ne radi kao pipa kojom otvorite jači mlaz. Kad zadate 16 °C u sobi s 28 °C, uređaj radi punom snagom točno kao da ste zadali 24, jer punom snagom radi svaki put kad je razlika velika. Razlika je samo u tome što će na 24 °C stati i spustiti se na minimum, a na 16 °C nastaviti hladiti dugo nakon što Vam je postalo hladno.
Graf pokazuje istu sobu od 28 °C uz dvije postavke:

Puna i isprekidana crta idu zajedno sve do 24 °C, a sve nakon te točke je potrošnja koju niste tražili.
Isto vrijedi za 30 °C zimi. Uređaj se ugrije jednako brzo, a onda nastavi grijati do temperature koju nitko ne želi, uz odgovarajući račun. Ako Vam je stalo do brzine, koristite tipku TURBO ili POWERFUL: ona ventilator i kompresor podigne na maksimum, a kad se soba ugrije, klimu vratite na običan rad.
Spavanje, vlažnost i mlako puhanje
Za spavanje vrijede dvije stvari: temperatura 18 do 20 °C zimi i 24 do 26 °C ljeti, i mlaz koji ne ide u krevet. Sleep način rada na većini uređaja zadanu temperaturu tijekom noći sam podigne ljeti ili spusti zimi za stupanj ili dva, jer tijelo u snu traži manje razlike, a ventilator prebaci na najtiši stupanj.
Vlažnost je druga polovica ugode. Ljeti klima usput odvlažuje zrak, pa 26 °C uz 50 % vlage djeluje ugodnije od 24 °C uz 70 %; kad je sparno, a ne vruće, kapljica na daljinskom (odvlaživanje) je bolji izbor od hlađenja. Zimi je obrnuto: grijanje suši zrak, pa uz klimu kao glavno grijanje pomaže posuda s vodom ili ovlaživač, a ne viša temperatura.
Ugodu ljeti određuje i vlaga: 26 °C uz 50 % vlage djeluje ugodnije od 24 °C uz 70 %.
Vlasnici Midee i drugih brendova u grupama pitaju zašto klima na grijanju nakon dosezanja temperature puše mlako. To je normalan rad: kompresor je stao jer je soba topla, a ventilator nastavlja vrtjeti sobni zrak dok senzor ne javi pad temperature. Kome to smeta, na dijelu modela postavka ventilatora ili funkcija koja mjeri temperaturu na daljinskom to smanjuje.
Gdje su tu brendovi
Tržište kod nas ima tri klase: japanske uređaje s Daikinom i Mitsubishijem na vrhu, Gree i Mideu kao najbolju srednju klasu, i široku ponudu jeftinih brendova. Za temperaturu je razlika u finoći: bolje serije drže zadanu vrijednost s manjim oscilacijama i imaju senzor koji mjeri prostor, a ne strop, pa se zadana i stvarna temperatura kod njih rjeđe razilaze. Pravila iz ovog članka, 20 do 22 zimi, 24 do 26 ljeti i 7 % po stupnju, vrijede za sve.

Zaključak
Idealna temperatura klime nije jedan broj, nego raspon koji spaja ugodu, zdravlje i račun: 20 do 22 °C zimi, 24 do 26 °C ljeti, spavaća soba dva stupnja niže od dnevnog boravka. Svaki stupanj preko toga košta oko 7 % sezonske potrošnje, a ekstremna postavka ne ubrzava ništa.
Kako na daljinskom uopće naći grijanje i što znače simboli, pišemo u vodiču kako upaliti grijanje na klimi, a isplati li se klimom grijati cijeli stan, u članku klima za grijanje.

